Željko Komšić odao počast žrtvama u Grabovici
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić danas je u selu Grabovica u blizini Jablanice, odao počast civilnim žrtvama, te položio vijenac i zapalio svijeću na Spomeniku.
Na današnji dan, prije sedamnaest godina, pripadnici Prvog korpusa Armije BiH počinili su ratni zločin, ubivši trideset tri civila hrvatske nacionalnosti u selu Grabovica, navodi se u priopćenju za javnost iz Komšićevog kabineta.
Zločin u Grabovici i drugim hrvatskim mjestima
Pokolj u Grabovici je bio ratni zločin kojeg su počinili neki pripadnici Armije BiH (postrojbe "Crni labudovi") , kada su na okrutan način ubili 33 civila Hrvata. Za 19 tijela se još uvijek traga.
Počinjen je 7., 8. i 9. rujna 1993., u selu Grabovici kod Jablanice, u sjevernoj Hercegovini, za vrijeme osvajačke operacije Armije BiH "Neretva '93". Cilj te operacije je bio osvajanje područja pod nadzorom HVO-a, od Bugojna do Mostara.
Za ovaj ratni zločin su osuđena dva vojnika Armije BiH. U rujnu 2007. su još su tri Bošnjaka, pripadnika Armije BiH nepravomoćno osuđena za ovaj ratni zločin. Nitko od visokih dužnosnika Armije BiH još nije odgovarao za ovaj zločin.
Za ovaj ratni zločin (i za pokolj u Uzdolu), bio je 10. rujna 2001. optužen i ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović, jer ga se sumnjičilo po zapovjednoj odgovornosti, budući da je bio obnašao dužnost načelnika Glavnog stožera Armije BiH i što je bio koordinatorom operacije "Neretva '93", a optužnica je navodila da Halilović nije poduzeo mjere za spriječiti pokolj u Grabovici, odnosno da nije kaznio odgovorne za zločine u Grabovici i Uzdolu.
Par tjedana poslije se predao Haaškom sudu. Poslije ga je Haaški sud oslobodio odgovornosti za slučaj Grabovice, navevši u presudi:"vojna operacija Neretva 93. uopće nije postojala" .
Za zločine na prostorima srednje Bosne, već su prije bili optuženi i predani Haaškom sudu časnici Armije BiH, generali Enver Hadžihasanović i Mehmed Alagić te pukovnik Amir Kubura.
Sefer Halilović je početkom 1998. u emisiji radija "Glasa Amerike izrekao tvrdnje koje su optužile bošnjački vojni i politički vrh u BiH, a ponovio ih je u svojoj knjizi "Lukava strategija", među ostalim i Aliju Izetbegovića i generala Rasima Delića.
Kasnije, 2006., optužen je i Zulfikar Ališpaga, zapovjednik zbornog područja Igman-Konjic, koji je bio zapovjednikom akcije u Grabovici*.
Oko 40 Hrvata iz Grabovice koji su preživjeli pokolj odvedeni su u logor "Muzej", kako je navedeno, radi osobne sigurnosti. Zatočeni Hrvati su u zatvoru u Jablanici zadržani do razmjene u ožujku 1994. godine.
| U noći 8./9. 9. 1993. godine ubijene su sljedeće osobe: 1. Pero Čuljak , rođen 1913. godine; 2. Matija Čuljak, rođena 1917. godine; 3. Cvitan Lovrić, rođen 1936. godine; 4. Jela Lovrić, rođena 1940. godine; 5. Mara Mandić, rođena 1912. godine; 6. Ivan Mandić, rođen 1935. godine; 7. Ilka Miletić, rođena 1926. godine; 8. Anica Pranjić, rođena 1914. godine; 9. Franjo Ravlić, rođen 1917. godine; 10. Pero Marić, rođen 1914. godine; 11. Ivan Šarić, rođen 1939. godine; 12. Dragica Mariæ, roena 1914. godine; 13. Josip Brekalo, rođen 1939. godine; 14. Luca Prskalo, rođena 1939. godine; 15. Andrija Drežnjak, rođen 1921. godine; 16. Mara Drežnjak, rođena 1921. godine; 17. Dragica Drežnjak, rođena 1953. godine; 18. Ilka Marić, rođena 1921. godine; 19. Ruža Marić, rođena 1956. godine; 20. Martin Marić, rođen 1911. godine; 21. Marinko Marić, rođen 1941. godine; 22. Luca Marić, rođena 1944. godine; 23. Marko Marić, rođen 1906. godine; 24. Matija Marić, rođena 1907. godine; 25. Ruža Marić, rođena 1935. godine; 26. Ivan Marić, rođen 1906. godine; 27. Matija Marić, rođena 1923. godine; 28. Mladen Zadro, rođen 1956. godine; 29. Ljubica Zadro, rođena 1956. godine; 30. Mladenka Zadro, rođena 1989. godine; 31. Živko Drežnjak, rođen 1933. godine te 32. Ljubo Drežnjak, rođen 1932. godine. Prema obdukcijskom nalazu na Patološkom odjelu KBC Firule u Splitu, iskazima svjedoka i naknadnoj rekonstrukciji događaja, zaključeno je da je većina žrtava ubijena na veoma svirep način. |
(* Wikipedia.org)
slika: rtm.ba
