Dobrica Ćosić 'Grozni' po treći put kandidat za Nobelovu nagradu! | Monet

14.01.2011 u 14:33

Dobrica Ćosić 'Grozni' po treći put kandidat za Nobelovu nagradu!

Dobrica Ćosić ove godine će, po treći put, biti nominiran za Nobelovu nagradu za književnost, na inicijativu akademika Svetislava Jarića i uz podršku najeminentnijih srbijanskih akademika i književnika. Ćosića gotovo svi već vide kao dobitnika Nobela i drže mu palčeve. Među ostalima, idejom je oduševljen i Emir Kusturica.

On, međutim, kako saznaje Kurir, ne vjeruje u Nobela! I nije baš oduševljen zbog nominacije. Izravni Ćosićev komentar nisu uspjeli dobiti, jer je, kako su kazali na Akademiji nauka, vrlo bolestan.

- Već desetak dana mu nije dobro i ide na razna bolnička ispitivanja - kažu u SANU.

S druge strane, Ćosićeve kolege i prijatelji oduševljeni su nominacijom i vjeruju u njega.

Tako, proslavljeni reditelj Emir Kusturica kaže za Kurir da je „Dobrica to zaslužio“.

- On na mene ostavlja impresije velikog borca, velikog socijaldemokrate i velikog književnika. Ima moju punu podršku - naglašava Kusturica.

I akademik Matija Bećković podržao je nominaciju Ćosića.

- Tu odluku je već donio akademik Jarić, a Dobrici Ćosiću, Svjetskoj akademiji znanosti i nama je ostavio lakši posao - da mu se pridružimo - kaže Bećković.

Iako ga politički ne podržavaju, i političari iz opozicije „navijaju“ za Dobricu. Tako lider NS Velimir Ilić ne spori da je Ćosić među najboljim srpskim književnicima.

- Drago bi mi bilo da dobije nagradu, jer ima tih elemenata koji ga mogu uvrstiti u naše najveće književnike. Na stranu to što je malo politički obojen i što nemamo iste stavove - kaže Ilić.

I njegov kolega iz opozicije, radikal Dragan Todorović, odvaja, kako kaže, Ćosića kao političara i književnika.

- On je zaista jedan od najvećih srpskih pisaca i iskreno ga podržavam u nominaciji. Da li će zaista dobiti nagradu, ne mogu znati, jer to, nažalost, ne ovisi od kvalitete. Koliko god da se politički razlikujemo, zaista ne mogu ništa loše kazati za njega kao književnika - iskreno će Todorović.

Inače, nominacija bi trebala biti predana do kraja siječnja. Ćosić je već dva puta bio predlagan za Nobelovu nagradu za književnost, i to 1983. i 1989. godine, od strane francuskih i britanskih institucija.

Tko će podržati Ćosića?

Nominaciju će svojim potpisima, između ostalih, podržati rektor Beogradskog univerziteta Branko Kovačević, Ljubomir Tadić, Gojko Tešić, Matija Bećković, Miodrag Radović, Milorad Ekmečić, Miroslav Egerić, Gojko Đogo, Miro Vuksanović, Pero Zubac, Čedomir Popov, Dušan Kovačević, Dušan Kecmanović, Emir Kusturica, Jadranka Jovanović, Ljubiša Rakić, Rajko Kuzmanović... Također, podrška stiže i od Noama Čomskog, Edgara Morena, Petera Handkea, Jelene Guskove...

Basara: Nek dobije Nobela za medicinu!

Književnik Svetislav Basara nije nimalo impresioniran nominacijom Ćosića za Nobelovu nagradu.

- Treba da je dobije, al’ za medicinu! - kratko i odsječno će Basara. On nije želio davati „dodatna objašnjenja“.

Tko je i što je Dobrica Ćosić? Dobrica Ćosić je rođen 29. prosinca 1921. godine u selu Velika Drenova kod Trstenika. Školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi u Bukovu kod Negotina ali je prekinuo školovanje za vrijeme Drugog svjetskog rata i kasnije završio Višu političku školu "Đuro Đaković". Bio je partijski komesar u resavskom odredu, ratni urednik lista Mladi borac, član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Srbiju i član AGITROP-a CK KP Srbije. Republički i savezni poslanik bio je 12 godina. Jedan je od rijetkih koji su se javno usprotivili političkoj likvidaciji Aleksandra Rankovića. U domaću i svjetsku književnost ulazi 1951. godine sa svojim prvim djelom "Daleko je sunce". Godine 1968. otvara pitanje Kosova čime izaziva pozornost članova iz CK. Postao je jedan od najpoznatijih opozicionara Josipu Brozu Titu poslije razmimoilaženja s njim. Od 1951. godine slobodan je umjetnik, književnik koji je napisao kultne srpske romane: "Korene", "Deobe", "Vreme smrti", "Vreme zla", "Vreme vlasti" ... Godine 1977. postaje član SANU,i tada je izjavio da je "srpski narod dobivao u ratu,a gubio u miru". Sredinom osamdesetih osnovao je Odbor za obranu slobode misli i govora koji je ustajao u zaštitu raznih protivnika socijalističke Jugoslavije. Podržao je predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića, i njegov politički program 1988.godine. Tokom 1989. i 1990.godine osnovao je srpske nacionalne stranke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prvi predsjednik SRJ odlukom Savezne skupštine postaje u lipnju 1992. godine.  Smijenjen je godinu dana kasnije (31. svibnja 1993.) tajnim glasovanjem oba vijeća Saveznog parlamenta, nakon sukoba sa Slobodanom Miloševićem.